u nedostatku radovanja

držimo se za riječi
teške i surove
nelagodne
neprobavljive
neprimjerene ljudima
koji kažu da se vole
ljudima koji kažu da se ne podnose
što nam ostaje
gorak i bljutav okus
drhtanje glasnica
kapljice na rubovima
bjesom uokvirene oči
razočarenje
povratka nema
zagrizli smo
zabranjene plodove
ljudske netrpeljivosti
začinjene s malo egoizma
pazimo na razmak
tako je najbolje
za nas

bonaca

sjedim
ne, ležim
želim pisati pjesmu s bonacom
ona me pritišće
želi pjesmu o njoj
postavlja rokove
odmiče bokove
a ja, ja samo želim
želim pjesmu s bonacom
onako prostu, ravnu liniju pred sobom
od mraka ili zraka
od tišine ili zvuka
nije važno

on želi pjesmu s bonacom
a ja sam samo htjela
red ili dva o meni
pa ih napisah sama sebi
umjesto njega

nije važno